logo

01 4624-200

info@magistra.hr

Rubetićeva 16

Zagreb, 10 000

9.00 - 15.00 sati

ponedjeljak - petak

logo

01 4624-200

info@magistra.hr

Rubetićeva 16

Zagreb, 10000

09.00 -15.00 sati

pon - petak

The child has one intuitive aim: self development

Što se dogodilo s finskim obrazovnim sustavom?

Već neko vrijeme svijet bruji o loši(ji)m finskim rezultatima, koje su njihovi učenici ostvarili na PISA testiranju.

  • prosječni rezultati učenika u Finskoj 2025. bili su slabiji nego 2022. u matematici i čitanju, dok su u prirodoslovlju ostali približno jednaki.
  • u sva tri područja prosječni su rezultati 2025. bili slabiji nego u bilo kojem ciklusu testiranja prije 2022. Najnoviji rezultati nastavili su trend razmjerno postojanog pada prosječnih rezultata od 2006. do 2025.

Zadnja dva desetljeća, ako vas je zanimalo kako poboljšati obrazovni sustav, obavezno biste tražili kolege iz Finske te ih ispitivali što točno oni rade kada su redovito prvi na svim testiranjima znanja. Prije dvije godine smo i sami imali priliku razmijeniti nekoliko savjeta s kolegom iz Finske, budući smo pohađali istu edukaciju u Italiji. Vrlo rado govore o odnosu s roditeljima, odnosu profesora prema školi i učenicima općenito te što sve čine kako bi Finsku održali na visokim obrazovnim razinama.

Ali dogodilo se i to. Finska s početka 2000. godina je drugačija od Finske iz 2026. godine. Promjena je vidljiva. Za navedeno nije “zaslužna” samo pandemija, postoji tu mnogo faktora koji su se isprepleli.

Andreas Schleicher iz OECD-a taj pad povezuje s nizom promjena koje su djelovale zajedno, među kojima su širenje pametnih telefona i društvenih mreža, poteškoće u provedbi interdisciplinarnog kurikuluma i slabljenje suradnje roditelja i škola.

Samo jedan od podataka: udio učenika čiji roditelji sami pokreću razgovor s nastavnicima o napretku svojeg djeteta smanjio se za 21 postotni bod. Istodobno su porasle razlike u uspjehu učenika unutar pojedinih škola, a manje se učenika osjeća povezano s drugima u školi.

Schleicher ističe da bi obrazovna politika trebala posvetiti više pozornosti uvjetima rada nastavnika, osobito vremenu koje mogu provesti s učenicima i administrativnom opterećenju. Naglašava i da su pokušaji, pogreške i njihovo ispravljanje važan dio učenja jer učenicima pomažu razviti ustrajnost i samostalno prosuđivanje. Ovo svakako vrijedi za umjetnu inteligenciju koja može pomoći učenicima da bolje razumiju gradivo, a istodobno im olakšava jer preskaču trud potreban za razvoj samostalnog mišljenja i ustrajnosti.

Finska i dalje ima kvalitetne nastavnike, dobro opremljene škole i, najvažnije, snažnu predanost jednakim obrazovnim prilikama. Njezino iskustvo pokazuje da se i uspješni sustavi moraju prilagođavati promjenama u načinu na koji djeca odrastaju i uče.

Dodajte Magistru u omiljeni Google izvor

 

Comments are closed.