Prema Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), obrazovanje odraslih je
važna komponenta sustava cjeloživotnog učenja. Generalna je konferencija UNESCO-a 1976. godine koncept obrazovanja odraslih definirala na način da uključuje skup svih organiziranih obrazovnih procesa, sadržaja, razina i metoda, bez obzira na to nastavlja li osoba ili zamjenjuje započeto školovanje, razvija svoje sposobnosti i proširuje znanje ili poboljšava svoje tehničke ili stručne kvalifikacije. Takve aktivnosti mijenjaju stavove ili ponašanje u perspektivi osobnog razvoja pojedinca i u perspektivi sudjelovanja u uravnoteženom i nezavisnom socijalnom, gospodarskom i kulturnom razvoju.
Sve ono što trenutno učite kroz formalne i neformalne programe je obrazovanje odraslih. Također, tu je i informalno učenje.
Formalno obrazovanje je svako ono obrazovanje koje ste upisali u nekoj instituciji, ono koje provode javne ustanove i priznata privatna tijela te ga priznaju nacionalna tijela nadležna za obrazovanje ili slična. Takvo obrazovanje, odnosno te kvalifikacije su priznate.
Neformalna obrazovanja su ona koja su nekakav dodatak, nadopuna formalnog obrazovanja.
Informalno učenje je obično manje strukturirano, nije toliko organizirano kao ova dva gore navedena oblika obrazovanja. Možete učiti dok gledate YouTube videe, unutar obitelji ili na poslu. Odlučili ste nešto naučiti i uspjeli ste nešto naučiti, samo na drugačiji način.
U usporedbi s ostatkom EU, Hrvatska stoji loše. Prema Eurostatu, naša stopa sudjelovanja u obrazovanju odraslih u 2022. je za odrasle u dobi od 25 do 64 godine bila 23,3 %, dok je prosjek EU-a 39,5 %.
Državni zavod za statistiku svakih šest godina provodi istraživanje o obrazovanju odraslih u Hrvatskoj. Zadnje istraživanje je provedeno od 15. studenoga 2022. do 13. veljače 2023. Od svih ispitanika, 38,8% njih izjavilo je da su 12 mjeseci prije provedbe ankete sudjelovali u nekom obliku obrazovanja ili učenja (formalnoga ili neformalnog obrazovanja). Većina ispitanika, preko 74% pokušala je nešto naučiti, odnosno učila je informalno.
Hrvatski nacionalni cilj je do 2030. godine imati najmanje 55 % svih odraslih osoba koje bi svake godine sudjelovalo u osposobljavanju.
Hoćemo li uspjeti? To ovisi o nama – učilištima – našim partnerima i polaznicima koji još uvijek mogu (ukoliko nisu do sada) koristiti vaučere HZZ-a te na taj način promijeniti zanimanje ili steći dodatne kompetencije i certifikate. Broj učilišta/ustanova za obrazovanje odraslih u Hrvatskoj se kreće oko 600 (!); odaberite nešto za sebe i povećajte postotke Hrvatske.
Ravnateljica Učilišta Magistra
